Izvješće s 84. svjetskog kongresa farmacije i farmaceutskih znanosti FIP-a

FIP Montreal 2026: ljekarništvo između znanosti, prakse i obrazovanja

Udruga Progressus, kao redoviti član Europskog udruženja zaposlenih ljekarnika – EPhEU (Employed Community Pharmacists in Europe), aktivno je sudjelovala na 84. svjetskom kongresu farmacije i farmaceutskih znanosti FIP-a (84th FIP World Congress of Pharmacy and Pharmaceutical Sciences), održanom od 30. kolovoza do 2. rujna 2026. godine u Montrealu.

Kongres je organizirala Međunarodna farmaceutska federacija (FIP) pod temom „One Health, One Pharmacy – Bridging science, practice and education“. Središnja tema naglasila je potrebu za snažnijim povezivanjem znanstvenih spoznaja, farmaceutske prakse i obrazovanja budućih generacija farmaceuta. Prema završnim podacima FIP-a, na Kongresu se okupilo približno 3.250 sudionika iz 112 zemalja i teritorija. Zaprimljeno je 1.714 sažetaka, predstavljene su 1.083 posterske prezentacije i održano je 96 kratkih usmenih izlaganja autora iz 77 zemalja. Uz opsežan znanstveni i stručni program, plenarna predavanja i panel-rasprave, Kongres je pružio brojne mogućnosti za međunarodno povezivanje, razmjenu iskustava i razvoj novih oblika suradnje.

Aktivno sudjelovanje Progressusa

Sudjelovanjem na Kongresu Progressus je nastavio svoje aktivnosti usmjerene na međunarodno povezivanje, razmjenu stručnih iskustava i povezivanje farmaceutske prakse sa znanstvenim istraživanjima i obrazovanjem. Predstavnici Progressusa sudjelovali su u znanstvenom programu, stručnim sastancima i međunarodnom umrežavanju te u aktivnostima EPhEU-a i stručnih sekcija FIP-a. Posebno je važno bilo sudjelovanje u radnom sastanku Akademske farmaceutske sekcije FIP-a, na kojem su razmatrane buduće aktivnosti, suvremeni pristupi obrazovanju farmaceuta i mogućnosti razvoja zajedničkih međunarodnih projekata.

Kao redoviti član EPhEU-a, Progressus je sudjelovao i u aktivnostima europskih predstavnika ljekarnika. Članovi EPhEU-a tijekom drugog i trećeg dana Kongresa predstavili su svoje znanstvene radove te održali sastanke s međunarodnim partnerima i predstavnicima drugih farmaceutskih organizacija.

„One Pharmacy“ kao odgovor na globalne zdravstvene izazove

Na otvorenju Kongresa naglašeno je da ljekarništvo više nije moguće promatrati kroz odvojena područja prakse, znanosti i obrazovanja. FIP je pozvao na snažnije zajedničko djelovanje svih dijelova profesije te veće uključivanje ljekarnika u oblikovanje nacionalnih i globalnih zdravstvenih politika. Posebno je istaknuta uloga farmaceutske struke u razvoju primarne zdravstvene zaštite, odgovornoj primjeni lijekova, očuvanju sigurnosti pacijenata, održivosti opskrbnih lanaca te izgradnji otpornijih zdravstvenih sustava. Kanadski predstavnici govorili su o proširenju uloge ljekarnika u pružanju dostupne zdravstvene skrbi, osobito u područjima cijepljenja, zbrinjavanja manjih zdravstvenih tegoba i kroničnih bolesti. Istaknuta je i važna uloga ljekarnika u odgovoru na nestašice lijekova te jačanju sigurnosti farmaceutskih opskrbnih lanaca.

Nezarazne bolesti u središtu kongresne rasprave

Jedna od najvažnijih stručnih tema Kongresa bila je uloga ljekarnika u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju kroničnih nezaraznih bolesti. U plenarnim raspravama razmatrani su prehrana, crijevni mikrobiom, upalni procesi, malnutricija, cijepljenje tijekom cijelog životnog vijeka te kontinuitet skrbi za oboljele od nezaraznih bolesti u kriznim i humanitarnim okolnostima.

Ljekarne su prepoznate kao lako dostupna mjesta zdravstvene skrbi koja mogu značajno pridonijeti: promicanju zdravih životnih navika; procjeni zdravstvenih rizika; probiru i ranom otkrivanju bolesti; poboljšanju adherencije; optimizaciji farmakoterapije; dugoročnom praćenju pacijenata. Jedan od najvažnijih događaja Kongresa bilo je predstavljanje FIP-ove Montrealske deklaracije o nezaraznim bolestima. Deklaracijom se poziva na razvoj politika koje će ljekarnicima omogućiti djelovanje u punom opsegu njihovih kompetencija – od prevencije i ranog otkrivanja bolesti do optimizacije farmakoterapije i dugoročnog upravljanja kroničnim bolestima. Naglašena je i potreba za održivim financiranjem farmaceutskih usluga, razvojem odgovarajuće obrazovane farmaceutske radne snage, primjenom digitalnog zdravstva, interdisciplinarnom suradnjom te pravičnim pristupom ljekarničkim uslugama.

Sigurnost lijekova i optimizacija farmakoterapije

Tijekom Kongresa i neposredno nakon njegova završetka FIP je predstavio nekoliko novih i ažuriranih stručnih dokumenata kojima se dodatno određuje budući profesionalni položaj ljekarnika.

Jedan od ključnih dokumenata odnosi se na sigurnost pacijenata i sigurnu primjenu lijekova. FIP poziva na snažnije prepoznavanje ljekarnika kao nositelja aktivnosti usmjerenih na prevenciju medikacijskih pogrešaka i smanjenje štete povezane s lijekovima tijekom cijelog procesa skrbi o pacijentu. Digitalne tehnologije mogu pridonijeti sigurnosti farmakoterapije, ali ne smiju zamijeniti stručno prosuđivanje i profesionalnu odgovornost zdravstvenih djelatnika.

Nova FIP-ova politika o optimizaciji terapije odabirom lijekova utemeljenim na dokazima dodatno naglašava kliničku odgovornost ljekarnika. U državama u kojima to dopuštaju nacionalni propisi i profesionalne ovlasti, ljekarnici bi trebali primjenjivati znanstveno utemeljenu kliničku procjenu pri generičkoj supstituciji, terapijskoj zamjeni i drugim odlukama kojima se poboljšavaju dostupnost terapije i kontinuitet liječenja. Takav je pristup posebno važan u okolnostima sve češćih nestašica lijekova, porasta troškova zdravstvenih sustava, šire primjene generičkih i biosličnih lijekova te sve složenijih terapijskih potreba pacijenata.

Prevencija ovisnosti

Posebna FIP-ova politika predstavljena u Montrealu usmjerena je na prevenciju poremećaja povezanih s uporabom psihoaktivnih tvari i smanjenje povezanih šteta. Zbog svoje dostupnosti u zajednici, ljekarnici mogu imati značajnu ulogu u ranom prepoznavanju rizične uporabe psihoaktivnih tvari, pružanju stručnih informacija, upućivanju pacijenata drugim zdravstvenim službama, pružanju podrške tijekom liječenja te provedbi intervencija za smanjenje štete utemeljenih na dokazima. FIP ljekarnike pozicionira kao važan dio multidisciplinarnih timova te upozorava na potrebu smanjenja stigme i drugih prepreka koje osobama s poremećajima povezanim s uporabom psihoaktivnih tvari otežavaju pristup zdravstvenoj skrbi.

Podrška ženama i neformalnim njegovateljima

Jedna od zapaženih tema bila je i uloga ljekarnika u pružanju podrške ženama i neformalnim njegovateljima, uključujući često nedovoljno prepoznatu ulogu žena kao neformalnih njegovateljica. Kako stanovništvo stari, sve se veći dio skrbi pruža u domu i zajednici. Članovi obitelji i drugi neformalni njegovatelji pritom često preuzimaju odgovornost za složene režime primjene lijekova. Ljekarnici mogu pridonijeti boljoj zdravstvenoj pismenosti, pravilnoj i sigurnoj primjeni terapije te prevenciji problema povezanih s lijekovima. Istodobno mogu pružiti stručnu podršku osobama koje svakodnevno skrbe za članove obitelji i druge ovisne osobe.

Profesionalna etika mora pratiti razvoj profesije

Širenje profesionalnih kompetencija ljekarnika otvara nova stručna i etička pitanja. U ažuriranom dokumentu objavljenom neposredno nakon Kongresa FIP poziva farmaceutske organizacije, regulatorna tijela i obrazovne ustanove na redovito osuvremenjivanje etičkih kodeksa. Suvremeni ljekarnik sve češće donosi složene kliničke, profesionalne i tehnološke odluke. Etički standardi stoga moraju pratiti promjene u farmaceutskoj praksi. Posebno se naglašavaju neovisno profesionalno prosuđivanje; odgovornost prema pacijentu; zaštita povjerljivosti i zdravstvenih podataka; kontinuirani profesionalni razvoj; stručna kompetentnost; održavanje visokih standarda profesionalnog ponašanja.

Digitalizacija i umjetna inteligencija

Digitalna transformacija bila je zastupljena u brojnim kongresnim sadržajima. Raspravljalo se o umjetnoj inteligenciji, prediktivnim zdravstvenim sustavima, digitalnim alatima za praćenje kroničnih bolesti, digitalnim blizancima u farmakoterapiji te etičkim i regulatornim pitanjima njihove primjene. U obrazovnom kontekstu predstavljene su mogućnosti primjene simulacija i virtualnih pacijenata za razvoj kliničkog odlučivanja, komunikacijskih vještina i kompetencija potrebnih za pružanje farmaceutske skrbi. Umjetna inteligencija sve se jasnije pozicionira kao potencijalni instrument cjeloživotnog učenja i razvoja kliničkih kompetencija. Međutim, njezina primjena mora uključivati stručni nadzor, provjeru kvalitete, zaštitu osobnih i zdravstvenih podataka te jasno definiranu profesionalnu odgovornost.

Zaključak

FIP Montreal 2026 pokazao je koliko se brzo mijenja suvremeno ljekarništvo. Ljekarnička djelatnost sve se snažnije usmjerava od tradicionalnog izdavanja lijekova prema cjelovitoj farmaceutskoj skrbi. Poruke Kongresa upućuju na profesiju koja ima sve veću ulogu u prevenciji bolesti, probiru i ranom otkrivanju zdravstvenih rizika, optimizaciji farmakoterapije, sigurnosti pacijenata, zdravstvenoj pismenosti, cijepljenju, digitalnom zdravstvu, smanjenju štete i dugoročnom upravljanju kroničnim bolestima. Širenje profesionalnih kompetencija istodobno zahtijeva suvremeno obrazovanje, odgovarajuće regulatorne promjene, održive modele financiranja farmaceutskih usluga te snažnije povezivanje ljekarnika s drugim zdravstvenim profesionalcima.

Sudjelovanje Progressusa na Kongresu potvrđuje važnost uključivanja hrvatskih stručnih organizacija u europske i globalne farmaceutske inicijative. Znanja, iskustva i međunarodni kontakti ostvareni u Montrealu poslužit će kao temelj za razvoj budućih stručnih skupova, obrazovnih aktivnosti i međunarodnih projekata. Središnja poruka Kongresa – „One Health, One Pharmacy – Bridging science, practice and education“ – odražava i temeljno usmjerenje Progressusa: povezivanje znanstvenih dokaza, iskustava iz prakse i suvremenih obrazovnih pristupa radi razvoja ljekarničke profesije te pružanja kvalitetnije, sigurnije i dostupnije skrbi pacijentima.